Biografija

Tatjana Blažeković rođena je 1918. godine u Osijeku, a umrla 2011. u Zagrebu.
Godine 1940. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je engleski jezik i književnost te doktorirala na području anglistike 1957. godine na istom fakultetu.Tijekom svog profesionalnog radnog vijeka uz primarnu knjižničarsku profesiju bavila se i prevođenjem. U knjižničarstvo je ušla 1945. godine zapošljavajući se u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. No, već 1947. godine biva premještena u Rijeku, gdje djeluje u tadašnjoj Naučnoj biblioteci (danas Sveučilišnoj knjižnici) do umirovljenja 1976. godine. Jedno od područja kojim se bavila tijekom čitavog profesionalnog vijeka bilo je prikupljanje i bibliografska obradba zavičajne zbirke „Fluminensia“, pri čemu je uz ostala područja kojima se bavila, aktivno istraživala kulturno-povijesnu baštinu Istre, Rijeke i Hrvatskog Primorja. Tijekom pedesetih godina prati razvoj, osnivanje ili preuređenje knjižnica na području Rijeke i Kvarnera, o čemu objavljuje radove u „Vjesniku bibliotekara Hrvatske.“
Prepoznala je potrebu kvalitetnijeg i sustavnog obrazovanja knjižničara , te se aktivno zauzima za školovanje knjižničara unutar visokoškolskog sustava. Velikim je dijelom zaslužna za otvaranje dvogodišnjeg studija bibliotekarstva pri Pedagoškoj akademiji u Rijeci, gdje kao profesorica, u razdoblju 1965.-1976., Sve do ak. god. 1976./77., Pedagoška akademija u Rijeci u svom sastavu ima samostalnu Katedru za bibliotekarstvo sa potpunim brojem sati, a koja za cilj ima osim za rad u školskim, osposobljavati knjižničare i za rad u narodnim knjižnicama. Na žalost, zbog organizacijskih teškoća nije usvojen njen prijedlog da dvogodišnji studij preraste u potpuni četverogodišnji studij.
Nakon umirovljenja nastavlja raditi kao honorarna profesorica u Centru za postdiplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti, zagrebačkog Sveučilišta, osnovanom od strane Bože Težaka a od 1987. godine predaje na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još tijekom aktivnog rada na PA u Rijeci sudjeluje svojim prijedlozima u kreiranju programa i jednog i drugog studija.
Osim djelovanja na području visokoškolskog obrazovanja, njen interes bio je razvoj školskih knjižnica, te izrada posebnih standarda z anjih. Jedan od najvećih njenih doprinosa na tom području bilo je osnivanje Sekcije za školske knjižnice IFLA-e.
Tatjana Blažeković je 1993. godine promaknuta u zvanje knjižničarskog savjetnika, a slijedeće 1994., i u znanstvenu savjetnicu, što je bio još jedan znak priznanja za veliki znanstveni, pedagoški i stručni doprinos hrvatskom knjižničarstvu. Uključena je u značajne strane biobibliografske izvore kao što su „Dictionary of International Biography“ i „International Leaders in Achievement“. Od nagrada iz područja knjižničarstva primila je slijedeće nagrade i priznanja:
– Priznanje: (1961-1981): u povodu 20. godišnjice rada i djelovanja Centra za postdiplomski studij iz bibliotekarstva
– Diploma prof.dr. Tatjani Blažeković za uspješnu i plodnu suradnju.-Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 1987.
– Diploma: za dugogodišnji uspešan rad i postignute rezultate u bibliotekarstvu Jugoslavije: [ćir.].-Ljubljana:Savez društava bibliotekara Jugoslavije, 1974.
– Kukuljićeva povelja.-1978.
– Kostrenčićeva povelja.-Rijeka: Knjižničarsko društvo Rijeka, 2000.
Od samog početka rada u knjižnici aktivna je u Hrvatskom knjižničarskom društvu, gdje se aktivno bavi pitanjima profesionalnog obrazovanja. Godine 1967. izabrana je za člana Komisije za obrazovanje bibliotekara. Uskoro se uključuje i u rad krovne međunarodne knjižničarske organizacije – IFLA-e, gdje kao što je već spomenuto, aktivno djeluje naročito promovirajući područje školskog knjižničarstva, te je jedan od osnivača IFLA-ine sekcije za školske knjižnice. O njenom ugledu kao znanstvenice sa područja društvenih znanosti govori i to da je godine 1965 bila imenovana za člana „Ocjenjivačke komisije za ostvarenja na području nauke“ vezano uz dodjelu „Nagrade grada Rijeke“.
Aktivno je promicala interese knjižnične zajednice sudjelujući u radu Savjeta za biblioteke SRH u godinama 1975., 1978., 1980 i 1987.
Prilikom odlaska u mirovinu poklonila je svoju privatnu knjižnicu ustanovi u kojoj je ostavila neizbrisiv trag – Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci.

Bibliografija i izvori

Najiscrpniji popis njenih radova, kao i izvora o njoj dan je u radu:
Arh, Evgenija. Bibliografski opus Tatjane Blažeković // Knjičničar/ka: časopis Knjičničarskog društva Rijeka 4, 4(2013), 42-59.