Naziv projekta: Značajne osobe u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest : Leksikon zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća – usmeni i pisani izvori (oral history)

Voditelji projekta: dr. sc. Berislav Čović i dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak, knjižničarska savjetnica

Sažeti opis:

Istraživanje uključuje pisano i usmeno (oral history) istraživanje o doprinosu značajnih osoba hrvatskom knjižničarstvu, s posebnim osvrtom na djelovanje zaslužnih žena i njihov doprinos hrvatskom knjižničarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća.

Istraživanje uključuje sve knjižnice u Republici Hrvatskoj (nacionalna, sveučilišne, visokoškolske, narodne i školske).

Metodologija navedenog istraživačkog projekta: historiografska metoda i dokumentacija, usmena povijest (oral history).

Način provođenja projekta:

Istraživanje se provodi u više istraživačkih ciklusa (faza) ovisno o dostupnosti građe i potrebnih informacija, odnosno dostupnih podataka o navedenim osobama.

Vremenski okvir provedbe projekta je višegodišnji, te nastavak odobrene PRVE FAZE (2024. – 2026.).

Istraživanje o pojedinim zaslužnim osobama za hrvatsko knjžničarstvo u drugoj polovici 20. stoljeća, obuhvaća prvenstveno istraživanje dostupne građe u arhivima i knjižnicama u Republici Hrvatskoj, a potom i usmenu povijest (oral history) odnosno razgovore s odabranim osobama.

Rezultati takvih istraživanja redovito će biti prezentirani na stručnim skupovima, okruglim stolovima, konferencijama i stručnim predavanjima. Rezultati svakog istraživačkog pojedinog ciklusa će biti objavljivani u znanstvenim i stručnim časopisima, a u konačnici svi ciklusi (faze) projekta će biti publicirani u obliku Leksikona koji bi se u budućnosti nadopunjavao u skladu sa novim podatcima.

Cilj projekta:

Cilj ovog istraživanja je edukacija i upoznavanje knjižničara, ali i šire javnosti, o važnom doprinosu značajnih osoba u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest, osobito zaslužnih žena u drugoj polovici 20. stoljeća.

Predviđeni rezultati:

Rezultati ovog istraživanja dat će sveobuhvatan uvid vrijednog doprinos zaslužnih žena hrvatskom knjižničarstvu, odnosno u obliku Leksikona (elektroničkog i tiskanog) bit će opisan sažeti prikaz njihova stručnog doprinosa hrvatskom knjižničarstvu. Osim toga, ovim istraživanjem o zaslužnim osobama, napose ženama u drugoj polovici 20. st, dat će se sveobuhvatan uvid u trajni povijesni zapis o njihovu radu i djelovanju, tj. na koji su način doprinijeli razvoju hrvatskog knjižničarstva. Ovaj projekt bit će vrijedan doprinos kako knjižničarskoj struci tako i bogatom hrvatskom kulturnom nasljeđu.

Obrazloženje programa kao javne potrebe u kulturi MKM za 2025./2026.:

Djelovanje i doprinos žena knjižničarskoj profesiji u Republici Hrvatskoj gotovo je neistraženo područje, stoga se nameće potreba za njihovom sustavnom valorizacijom i javnom prezentacijom.

Leksikon čija je testna faza započela već tijekom druge faze projekta, ima namjeru dati sveobuhvatni uvid i trajni povijesni zapis o radu i djelovanju zaslužnih žena unutar hrvatskog knjižničarstva, posebice njihovom stručnom doprinosu razvoju knjižničarstva kao profesije. Obzirom da je Leksikon dostupan u virtualnom okruženju, cilj treće faze projekta, je da se njegov sadržaj nadopunjava  novim podatcima, koji će se kontinuirano prikupljati. U skladu s time suradnja će se proširiti na sve zainteresirane knjižničarke i knjižničare koji žele unaprijediti rad na Leksikonu.

Tu se u prvom redu planira prikupljeni materijal konstituirati u prihvatljive i ujednačene leksikografske članke. Nakon toga, ukoliko se prikupi veći broj jedinica, u zajedničkoj suradnji kreiralo bi se kazalo, te eventualno poveznice.  

Ovaj projekt je vrijedan doprinos kako knjižničarskoj struci tako i bogatom hrvatskom kulturnom nasljeđu. Publiciranje Leksikona (online) doprinijet će da vrijedan rad i djelovanje zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu bude dostupan i široj zainteresiranoj javnosti, čime se podiže vidljivost knjižničarstva kao profesije.

Iz navedenog razloga Komisija za povijest knjige i knjižnica Hrvatskog knjižničarskog društva predlaže završetak ovog višegodišnjeg projekta koji će biti vrijedan doprinos daljnjem razvoju hrvatskog knjižničarstva, posebice što s obzirom na svoju otvorenu strukturu ostavlja mogućosti stalne nadopune.

O doprinosu žena razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj:

Djelovanje i doprinos žena knjižničarskoj profesiji u Republici Hrvatskoj je gotovo neistraženo područje iz tog razloga se nameće potreba za njihovom sustavnom valorizacijom i javnom prezentacijom

Ovim projektom želi se dati sveobuhvatni uvid i trajni povijesni zapis o radu i djelovanju zaslužnih žena unutar hrvatskog knjižničarstva, posebice njihovom stručnom doprinosu razvoju knjižničarstva kao profesije.

Metodologija istraživanja i kriteriji vrednovanja:

• Metodologija istraživanja je historiografska metoda i dokumentacija, dok je oblik istraživanja u formi biografskog Leksikona (online).
• Kriteriji vrednovanja doprinosa su aktivnosti koje su doprinijele konstituiranju hrvatskog knjižničarstva kao profesije, poput:
  • rada na području vlastite profesionalne edukacije,
  • edukaciju čitave knjižničarske zajednice
  • unošenje novina u rad knjižnica
  • izgradnja posebnih zbirki ili prezentacija postojećih
  • aktivnosti u profesionalnoj udruzi (HKD)
  • aktivnosti na planu zakonskih propisa veznih uz reguliranje statusa knjižničara
  • znanstveni doprinos području knjižničarstva

Zasigurno da je veliki broj zaslužnih žena koje su svojim stručnim radom doprinijele razvoju knjižničarstva u Hrvatskoj, ovim projektom želimo da njihov vrijedan doprinos ne bude zaboravljen.

Hrvatsko knjižničarstvo ima bogatu povijest s mnogim zaslužnim ženama koje su doprinijele razvoju ovog polja. Evo nekoliko primjera:

1. Katarina Zrinski (1625 – 1673.): Poznata i kao Katarina Zrinska, bila je hrvatska plemkinja, književnica i mecena umjetnosti. Njezin salon u Ozlju bio je središte kulturnih događanja, a Katarina je bila poznata po svojoj zbirki knjiga i potpori kulturnim projektima.
2. Katarina Patačić (18. stoljeće): Bila je prva poznata knjižničarka i kustosica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Aktivno je radila na organizaciji knjižničnog fonda i brizi o rukopisima i knjigama.
3. Manda Polak (1878. – 1964.): Bila je jedna od pionirki knjižničarstva u Hrvatskoj. Radila je kao knjižničarka u Narodnoj knjižnici u Zagrebu te je doprinijela modernizaciji knjižničnog sustava.
4. Goranka Horjan (1935. – 2008.): Bila je istaknuta knjižničarka koja je igrala važnu ulogu u razvoju hrvatske knjižničarske zajednice. Radila je na promicanju digitalizacije knjižničnih resursa i surađivala na mnogim projektima.
5. Vlatka Rajčić (1942. – 2012.): Aktivno se bavila istraživanjem knjižnične povijesti i razvoja knjižničarstva u Hrvatskoj. Autorica je mnogih publikacija i članaka koji su pridonijeli razumijevanju povijesti knjižničarstva.
6. Silvija Tomašević (1954. – 2019.): Radila je kao knjižničarka i dugogodišnja voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Aktivno se zalagala za razvoj knjižničnih usluga i modernizaciju knjižnica.

Ovo su samo neki od primjera žena koje su imale značajan doprinos hrvatskom knjižničarstvu. Postoji mnogo više žena koje su radile i doprinijele razvoju knjižničarske struke u Hrvatskoj tijekom godina, poput:

• Anzulović, Neda (1921. -2020.) – Arheološki muzej u Splitu
• Bašić, Ana (1931. – 1996.) – Knjižnica ekonomskog fakulteta u Splitu
• Blažeković, Tatjana (1918. – 2011.) – Sveučilišna knjižnica Rijeka
• Furlan, Branka (1922. – 1978.) – dječje i školske knjižnice Zagreb
• Malbaša, Marija (1909. – 1995.) – specijalna muzejska knjižnica Osijek
• Milčetić, Vanda (1918. – 2011.) – narodna knjižnica, Varaždin
• Pavlinić, Silva (1946. – 2006.) – Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Komisija za povijest knjige i knjižnica HKD-a radi na trećoj fazi ovog projekta, te pozivamo i ostale zainteresirane kolegice i kolege knjižničare da se uključe.