Biografija

Elza Kučera bila je u mnogočemu prva: prva psihologinja, prva filozofkinja, prva žena u statusu državnog činovnika, ali i prva knjižničarka na području današnje Hrvatske. Nakon završenog studija specijalne filozofije i psihologije u Zagrebu, isti nastavlja u Zurichu, gdje još dodatno sluša i fiziologiju. Godine 1909. brani doktorski rad s područja filozofije. Po povratku u Zagreb zapošljava se u Kraljevskoj Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica), kao prva žena u toj ustanovi, te kao jedna od nekolicine na području čitave Austro-Ugarske Monarhije.
Kako je unatoč tadašnjim predrasudama postigla da je kolege na poslu prihvate kao ravnopravnog djelatnika, postepeno je ulazila u sve segmente knjižničarskog posla. Godine 1912. ban potpisuje dekret o primanju Elze Kučera na mjesto bibliotečnog pristava X. razreda, te time postaje prva žena državni činovnik u Hrvatskoj. Godine 1919. postaje pomoćnica ravnatelja te je tu dužnost obnašala  do 1944. tj. do odlaska u mirovinu. Uz rad u knjižnici aktivna je i oko nacrta novog „Bibliotečnog zakona“ koji 1918. godine predlaže Deželić, tadašnji ravnatelj Knjižnice. U Kraljevini Jugoslaviji sudjeluje u prijedlogu nacrta novog sveučilišnog zakona, koji između ostalog treba (re)definirati i položaj sveučilišnih knjižničara. Od početaka strukovnog udruživanja knjižničara u tadašnjoj Jugoslaviji, obnaša dužnosti tajnice, a zatim i članice Glavnog odbora. Godine 1940. Zagrebačka se sekcija odvaja i osniva se Hrvatsko bibliotekarsko društvo u kojem je među prvim članovima. Rad u Društvu nastavlja i nakon 2. svjetskog rata, aktivno do 1959. godine., tj. do svoje 76. godine života. Uz svoj znanstveni i stručni rad na područjima knjižničarstva, filozofije i psihologije, nalazila je vremena pratiti ženski doprinos znanosti i kulturi, posebice na prostoru prvo Austro-Ugarske monarhije, pa nakon toga na prostoru Kraljevine Jugoslavije. Stoga se uz rad na bibliografijama sa svojih znanstvenih područja, bavila životom i radom hrvatske književnice i prevoditeljice Camille Lucerne, te je objavila više radova i bibliografija vezanih uz nju. Ušla je u redakciju knjige „Bibliografija ženskih pisaca Jugoslavije“, koju je 1936. godine objavilo Udruženje univerzitetski obrazovanih žena Jugoslavije. Preuzela je područje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dugo je vremena ostala aktivna članica Ispitne komisije za polaganje stručnih ispita (od uvođenja ispita 1929. godine), te je kao mentorica u profesionalnom pogledu odgojila generacije knjižničara. Kao znanstvenica izuzetno je pazila naročito na pismene radove kandidata stalno težeći razvoju knjižničarstva kao znanstvene discipline. Unatoč velikom broju knjižničarskih poslova, Elza Kučera se kontinuirano bavi svojim znanstvenim radom sa područja psihologije u kojoj ostaje praktično do kraja života znanstveno aktivna. Ovdje treba napomenuti da je uz svoj redovni knjižničarski posao od 1933. do 1936. godine radila je kao honorarni profesor na novoosnovanom Psihologijskom institutu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao doktor filozofije poticala je organizaciju filozofijskih kolokvija u Zagrebu u razdoblju 1924.-1936. godine. Ujedno je do duboke starosti objavljivala znanstvene radove s tih područja. Posljednji rad s područja psihologije objavila je 1965. godine, u svojoj 82. godini života. Za svoj doprinos na području razvoja knjižničarstva dobila je 1968. godine „Kukuljevićevu povelju.“

Izvori

A. Bazala: (Prikaz teze). Nastavni vjesnik, 18(1910) 7, str. 515–516.

Prvi ženski knjižničar u našoj državi. Jutarnji list, 25(1936) 19.VI, str. 21.

(Uz obljetnice rođenja): ć, Prosvjetni život, 2(1943) 18, str. 462–463.

M. Čeh, Hrvatski ženski list, 6(1944) 2/3, str. 2–3.

B. Hergešić, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 9(1963) 3/4, str. 122–127.

N. Lahman-Kuzmić, Revija, 9(1969) 5, str. 91–102.

(Nekrolozi): B. Hergešić, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 18(1972) 3/4, str. 125–127.

N. Lahman-Kuzmić, Vjesnik, 33(1972) 4. VII, str. 7.

V. Novak, Bibliotekar (Beograd), 24(1972) 4, str. 536–538.

M. Prodanović, Ibid., str. 538–539.

Hrvatsko knjižničarsko društvo (spomenica). Zagreb 2000, 10, 93–109.

T. Luetić: Prve studentice Mudroslovnog fakulteta Kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Povijesni prilozi, 21(2002) 22, str. 193, 202.

I. Zvonar: Kratki osvrt na korespondenciju između Franje Fanceva i Elze Kučera. Podravski zbornik, 29(2003) str. 113–124.

A. Feldman: Proričući gladnu godinu. Žene i ideologija jugoslavenstva (1918–1939). U: Žene u Hrvatskoj. Zagreb 2004, 243–245.

Lada Šojat (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

KUČERA, Elza. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 28.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kucera-elza>.