Biografija
Rođena je 1909. u Osijeku, a umrla 1995. u Zagrebu. Čitav je svoj radni vijek posvetila promicanju dvaju znanstvenih područja: hrvatske povijesti i knjižničarstva. U knjižničarstvo je ušla nakon niza godina (1933.-1951.) profesorskog rada na osječkoj ženskoj realnoj gimnaziji. Godine 1951. dolazi na radno mjesto voditeljice knjižnice osječkog Muzeja Slavonije te na tom radnom mjestu ostaje do umirovljenja 1968. godine. Rješenjem Savjeta za prosvjetu i kulturu NRH, od 1. svibnja 1952. godine prevodi se u zvanje bibliotekara. Radovi Marije Malbaša obuhvaćaju razdoblje od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Uglavnom su knjižničarskog i povijesnog karaktera, te usmjereni na povijesni razvoj tiskarstva i izdavačke djelatnosti Osijeka i slavonsko-baranjskog područja. Po svom obimu i kvaliteti,njeni radovi daju povijesni prikaz čitavog kulturnog, političkog i društvenog života tog područja u razdoblju od gotovo dva stoljeća. Objavljuje u stručnim glasilima obiju profesija, a posebice u „Osječkom zborniku“, matičnoj publikaciji Muzeja Slavonije i Baranje, ali i u ostalim glasilima muzeološko-povijesnog karaktera: „Zborniku Đakovštine“, „Zborniku slavonskih muzeja“ i „Glasniku slavonskih muzeja.“. Primjere dobre knjižničarske prakse, primjerice prikaz knjižnice, radovi o poslovima razmjene publikacija i slično objavljuje u „Vjesniku bibliotekara Hrvatske“. Postaje vanjska suradnica Centra za znanstveni rad JAZU. Kao voditeljica Knjižnice redovito je dopunjavala njen fond mnogim znanstvenim i stručnim djelima svih područja. Vodila je razgranatu razmjenu u zemlji i inozemstvu razmjenjujući uglavnom „Osječki zbornik“ pri čemu je surađivala s istraživačima zainteresiranim za bogatu građu muzeja, ne žaleći ni truda ni angažmana kako bi pribavila i poslala potrebnu građu. Aleksandar Stipčević godine 1967. poziva je na suradnju na izradbi publikacija o pojedinim važnim bibliotekama, u cilju pripremanja uvjeta za stvaranje sinteze o povijesti hrvatskog knjižničarstva. Ta je suradnja rezultirala objavljivanjem „Povijesti tiskarstva“ 1978. godine, te intenzivnim radom na „Osječkoj bibliografiji“. Od samog početka osnutka HKD-a, njegova je aktivna članica, i jedna od osnivačica Društva knjižničara Slavonije i Baranje. Godine 1951., postaje prva povjerenica za područje Istočne Slavonije. Godine 1962. unapređuje se u zvanje višeg knjižničara. Za svoje aktivnosti na promicanju knjižničarstva dobila je 1968. godine, „Kukuljevićevu povelju“.