Kći šumarskoga stručnjaka M. Markića. Gimnaziju završila u Beogradu 1938, pravo doktorirala rigorozom u Zagrebu 1946. U Zagrebu studirala engleski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu te magistrirala 1967. na poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti na PMF. Bila od 1946. redaktorica u Izdavačkom poduzeću »Kultura«, od 1949. knjižničarka u knjižnici Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« – koju je, unaprijedivši klasifikaciju i katalogizaciju, ustrojila kao uzornu stručnu medicinsku knjižnicu – te izvanredna profesorica na studiju bibliotekarstva (u osnivanju kojega je sudjelovala) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1977. do umirovljenja 1985. Predavala i na poslijediplomskim studijima Medicinskoga fakulteta i Referalnoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Usavršivala se u 1950-ima u Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Francuskoj (stipendistica SZO), u 1960-ima u SAD, Danskoj i Nizozemskoj. O povijesti hrvatskoga bibliotekarstva, specijalnim knjižnicama, osobito medicinskima, organizaciji bibliotečnih sustava, služenju literaturom i ulozi računala u znanstvenom radu, dostupnosti publikacija i bibliotekarskoj izobrazbi pisala u periodicima Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1958–60, 1965–66, 1968–72, 1974–75, 1977–81, 1983–86, 1988), Zdravstvene novine (1963), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1968), Liječnički vjesnik (1971), Biblos (Beč 1978) i Informatologia Yugoslavica (1984) te u izdanju Primjena elektroničkih računala u zdravstvu (Zagreb 1971). Sastavila skripta Znanstvena literatura i metode njena korištenja (Zagreb 1976). Surađivala u Medicinskoj enciklopediji LZ. Bila predsjednica Saveza društava bibliotekara Jugoslavije 1969–71. Prateći suvremene svjetske smjernice u razvoju bibliotekarstva i računalstva, pridonijela stručnomu i znanstvenomu utemeljenju hrvatskoga bibliotekarstva (osobito u dijelu koji se odnosi na specijalne knjižnice) i bibliotekarske izobrazbe. Dobila Kukuljevićevu povelju 1978. Na katedri za bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 1997. djeluje po njoj nazvana zaklada koja promiče studij i struku bibliotekarstva; na Fakultetu joj je postavljeno poprsje u bronci 2002 (A. Despot). Uz obljetnicu rođenja posvećeni su joj skup i izložba (Karlovac 2019).