Rođena je u Splitu, gdje je završila osnovno i srednje školovanje, te započela studirati medicinu. No, studij medicine prekinut 1942. godine nije nastavila, već je nakon rata završila uz rad studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umrla je 2000. godine u Zagrebu. U knjižničarstvo ulazi već 1946. godine i među prvima je koji polažu stručni ispit za zvanje bibliotekara godine 1955. Tijekom svog radnog vijeka radila je u više raznih knjižnica: Biblioteci CKKPH, Naučnoj biblioteci u Zadru, Gradskoj biblioteci u Splitu, Gradskoj knjižnici u Zagrebu, te u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u kojoj je umirovljena. Isprva je radila na raznim poslovima, prema trenutnim potrebama, s obzirom na veliki manjak stručnog osoblja. Tijekom vremena sve se više usmjerava na problematiku predmetnog i stručnog kataloga u knjižnicama. O toj problematici govori već njen pismeni rad za stručni ispit, a magistarski rad kog je obranila 1970. godine tu temu
produbljuje i povezuje sa klasifikacijom znanosti i njenom primjenom u katalozima. Veliki dio svog teorijskog i praktičnog znanja sa tog područja sintetizirala je u svom doktoratu kog je obranila 1991. godine. Njezino kapitalno djelo, knjiga: Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje (objavljena 1996. godine na temelju njezine doktorske disertacije, a u redakciji Tatjane Aparac) i danas se smatra temeljnom literaturom za izradu i razumijevanje predmetnih kataloga u hrvatskim knjižnicama. Usporedo s radom u knjižnici, Mira Mikačić bila je vrlo aktivna u prenošenju znanja mladim generacijama. Predavala je na dodiplomskom i postdiplomskom studiju te bila niz godina aktivna članica komisije za stručne ispite. Jedna je od osnivačica Katedere za bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedna od prvih predavačica. Redovito je pratila i sudjelovala u događanjima u knjižničarstvu na domaćoj i međunarodnoj razini, te bila u vezi sa najuglednijim stručnjacima u zemlji i svijetu. O tim iskustvima piše niz radova, kao i mnoge recenzije međunarodne stručne literature. Od početka svog knjižničarskog radnog vijeka aktivna je u strukovnoj udruzi, obnašajući razne dužnosti u mnogim komisijama. Između ostalog, vodila je Sekciju za klasifikaciju i predmetno označivanje unutar Hrvatskoga knjižničarskog društva te predstavljala domaću struku na međunarodnim skupovima. Obnašala je dužnost predsjednice Hrvatskog knjižničarskog društva u razdoblju 1979.-1984. godine. Svoj je trag ostavila i kao urednica „Vjesnika bibliotekara Hrvatske“ u razdoblju 1977.-1978 te kao dugogodišnja članica uredništva. Na međunarodnom planu bila je vrlo aktivna dopisna članica Komisije za katalogizaciju i označivanje IFLA-e. Za svoj je rad dobila mnoga priznanja, pa tako i „Kukuljevićevu povelju“ 1978. godine.