{"id":200,"date":"2025-05-29T08:46:41","date_gmt":"2025-05-29T08:46:41","guid":{"rendered":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/?page_id=200"},"modified":"2026-07-03T11:27:25","modified_gmt":"2026-07-03T11:27:25","slug":"kucera-elza-elsa-elizabeta-1883-1972","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/kucera-elza-elsa-elizabeta-1883-1972\/","title":{"rendered":"KU\u010cERA, Elza (Elsa, Elizabeta) (1883. – 1972.)"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/figure>

Biografija<\/strong><\/p>

Elza Ku\u010dera bila je u mnogo\u010demu prva: prva psihologinja, prva filozofkinja, prva \u017eena u statusu dr\u017eavnog \u010dinovnika, ali i prva knji\u017eni\u010darka na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske. Nakon zavr\u0161enog studija specijalne filozofije i psihologije u Zagrebu, isti nastavlja u Zurichu, gdje jo\u0161 dodatno slu\u0161a i fiziologiju. Godine 1909. brani doktorski rad s podru\u010dja filozofije. Po povratku u Zagreb zapo\u0161ljava se u Kraljevskoj Sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu (dana\u0161nja Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica), kao prva \u017eena u toj ustanovi, te kao jedna od nekolicine na podru\u010dju \u010ditave Austro-Ugarske Monarhije.
Kako je unato\u010d tada\u0161njim predrasudama postigla da je kolege na poslu prihvate kao ravnopravnog djelatnika, postepeno je ulazila u sve segmente knji\u017eni\u010darskog posla. Godine 1912. ban potpisuje dekret o primanju Elze Ku\u010dera na mjesto bibliote\u010dnog pristava X. razreda, te time postaje prva \u017eena dr\u017eavni \u010dinovnik u Hrvatskoj. Godine 1919. postaje pomo\u0107nica ravnatelja te je tu du\u017enost obna\u0161ala\u00a0 do 1944. tj. do odlaska u mirovinu. Uz rad u knji\u017enici aktivna je i oko nacrta novog \u201eBibliote\u010dnog zakona\u201c koji 1918. godine predla\u017ee De\u017eeli\u0107, tada\u0161nji ravnatelj Knji\u017enice. U Kraljevini Jugoslaviji sudjeluje u prijedlogu nacrta novog sveu\u010dili\u0161nog zakona, koji izme\u0111u ostalog treba (re)definirati i polo\u017eaj sveu\u010dili\u0161nih knji\u017eni\u010dara. Od po\u010detaka strukovnog udru\u017eivanja knji\u017eni\u010dara u tada\u0161njoj Jugoslaviji, obna\u0161a du\u017enosti tajnice, a zatim i \u010dlanice Glavnog odbora. Godine 1940. Zagreba\u010dka se sekcija odvaja i osniva se Hrvatsko bibliotekarsko dru\u0161tvo u kojem je me\u0111u prvim \u010dlanovima. Rad u Dru\u0161tvu nastavlja i nakon 2. svjetskog rata, aktivno do 1959. godine., tj. do svoje 76. godine \u017eivota. Uz svoj znanstveni i stru\u010dni rad na podru\u010djima knji\u017eni\u010darstva, filozofije i psihologije, nalazila je vremena pratiti \u017eenski doprinos znanosti i kulturi, posebice na prostoru prvo Austro-Ugarske monarhije, pa nakon toga na prostoru Kraljevine Jugoslavije. Stoga se uz rad na bibliografijama sa svojih znanstvenih podru\u010dja, bavila \u017eivotom i radom hrvatske knji\u017eevnice i prevoditeljice Camille Lucerne, te je objavila vi\u0161e radova i bibliografija vezanih uz nju. U\u0161la je u redakciju knjige \u201eBibliografija \u017eenskih pisaca Jugoslavije\u201c, koju je 1936. godine objavilo Udru\u017eenje univerzitetski obrazovanih \u017eena Jugoslavije. Preuzela je podru\u010dje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dugo je vremena ostala aktivna \u010dlanica Ispitne komisije za polaganje stru\u010dnih ispita (od uvo\u0111enja ispita 1929. godine), te je kao mentorica u profesionalnom pogledu odgojila generacije knji\u017eni\u010dara. Kao znanstvenica izuzetno je pazila naro\u010dito na pismene radove kandidata stalno te\u017ee\u0107i razvoju knji\u017eni\u010darstva kao znanstvene discipline. Unato\u010d velikom broju knji\u017eni\u010darskih poslova, Elza Ku\u010dera se kontinuirano bavi svojim znanstvenim radom sa podru\u010dja psihologije u kojoj ostaje prakti\u010dno do kraja \u017eivota znanstveno aktivna. Ovdje treba napomenuti da je uz svoj redovni knji\u017eni\u010darski posao od 1933. do 1936. godine radila je kao honorarni profesor na novoosnovanom Psihologijskom institutu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao doktor filozofije poticala je organizaciju filozofijskih kolokvija u Zagrebu u razdoblju 1924.-1936. godine. Ujedno je do duboke starosti objavljivala znanstvene radove s tih podru\u010dja. Posljednji rad s podru\u010dja psihologije objavila je 1965. godine, u svojoj 82. godini \u017eivota. Za svoj doprinos na podru\u010dju razvoja knji\u017eni\u010darstva dobila je 1968. godine \u201eKukuljevi\u0107evu povelju.\u201c<\/p>

Izvori<\/strong><\/p>

A. Bazala<\/em>: (Prikaz teze). Nastavni vjesnik, 18(1910) 7, str. 515\u2013516.<\/p>

Prvi \u017eenski knji\u017eni\u010dar u na\u0161oj dr\u017eavi. Jutarnji list, 25(1936) 19.VI, str. 21.<\/p>

(Uz obljetnice ro\u0111enja): \u0107<\/em>, Prosvjetni \u017eivot, 2(1943) 18, str. 462\u2013463.<\/p>

M. \u010ceh<\/em>, Hrvatski \u017eenski list, 6(1944) 2\/3, str. 2\u20133.<\/p>

B. Herge\u0161i\u0107<\/em>, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 9(1963) 3\/4, str. 122\u2013127.<\/p>

N. Lahman-Kuzmi\u0107<\/em>, Revija, 9(1969) 5, str. 91\u2013102.<\/p>

(Nekrolozi): B. Herge\u0161i\u0107<\/em>, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 18(1972) 3\/4, str. 125\u2013127.<\/p>

N. Lahman-Kuzmi\u0107<\/em>, Vjesnik, 33(1972) 4. VII, str. 7.<\/p>

V. Novak<\/em>, Bibliotekar (Beograd), 24(1972) 4, str. 536\u2013538.<\/p>

M. Prodanovi\u0107<\/em>, Ibid., str. 538\u2013539.<\/p>

Hrvatsko knji\u017eni\u010darsko dru\u0161tvo (spomenica). Zagreb 2000, 10, 93\u2013109.<\/p>

T. Lueti\u0107<\/em>: Prve studentice Mudroslovnog fakulteta Kr. sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu. Povijesni prilozi, 21(2002) 22, str. 193, 202.<\/p>

I. Zvonar<\/em>: Kratki osvrt na korespondenciju izme\u0111u Franje Fanceva i Elze Ku\u010dera. Podravski zbornik, 29(2003) str. 113\u2013124.<\/p>

A. Feldman<\/em>: Prori\u010du\u0107i gladnu godinu. \u017dene i ideologija jugoslavenstva (1918\u20131939). U: \u017dene u Hrvatskoj. Zagreb 2004, 243\u2013245.<\/p>

Lada \u0160ojat (2013)<\/p>

\u010dlanak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. \u2013 2021.<\/p>

KU\u010cERA, Elza. Hrvatski biografski leksikon (1983\u20132024), mre\u017eno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2025. Pristupljeno 28.4.2025. <https:\/\/hbl.lzmk.hr\/clanak\/kucera-elza>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biografija Elza Ku\u010dera bila je u mnogo\u010demu prva: prva psihologinja, prva filozofkinja, prva \u017eena u statusu dr\u017eavnog \u010dinovnika, ali i prva knji\u017eni\u010darka na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske. Nakon zavr\u0161enog studija specijalne filozofije i psihologije u Zagrebu, isti nastavlja u Zurichu, gdje jo\u0161 dodatno slu\u0161a i fiziologiju. Godine 1909. brani doktorski rad s podru\u010dja filozofije. Po povratku […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-200","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=200"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/200\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":575,"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/200\/revisions\/575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kpkk.hkdrustvo.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}